• DUSKO KNEZEVIC Mi uspjeh mjerimo pozitivnim trendovima koji su incijativom naših poslovanja i projekata uspjeli da zažive u društvu i učine ga boljim mjestom za život naših sugrađana.
  • DUSKO KNEZEVIC Želimo da aktivno doprinesemo u stvaranju dugoročnih samoodrživih trendova za optimalne standarde u oblastima novih tehnologija, ekološki održive ekonomije kao i novih metoda obrazovanja i liječenja.
  • DUSKO KNEZEVIC Naša sudbina je saradnja – kako između nacija tako i među različitim organizacijama.
  • DUSKO KNEZEVIC Misli, radi, stvaraj, dijeli!

U Crnoj Gori postoji loša klima prema domaćim, ali i prema stranim investitorima, a oni su danas ključni za toliko potreban stimulans našoj ekonomiji. Biznis barijere na lokalnom nivou guše privredu, a mi ne smijemo dozvoliti da veliki i ozbiljni investitori čekaju zbog nepotrebnih i predugih administrativnih procedura. Ključni izazov vidim u podizanju operativnosti sistema, institucija i državnog aparata koji treba da iznese tu strategiju, kaže za Pobjedu Duško Knežević.

Razgovarao: Goran Popović

Dusko-Knezevic-intervju-2012-2012-Dragan-Mijatovic-010

PODGORICA – Investiranje i oživljavanje privredne aktivnosti je ključni element za oporavak crnogorske ekonomije od posljedica globalne ekonomske i finansijske krize i zato ne smijemo dozvoliti da nam veliki i ozbiljni investitori čekaju pred šalterima. To je, u najkraćem, siže poruke predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića saopštene u ovom razgovoru.Atlas grupa je osnovana prije 20 godina i danas je jedan od najvećih i najozbiljnijih poslovnih sistema u Crnoj Gori koji ima 1.500 zaposlenih, a njene investicije mjere se stotinama miliona eura. Knežević za Pobjedu govori o posljedicama globalne ekonomske krize na crnogorsku ekonomiju, crnogorskom investicionom ambijentu, bankarskom sistemu, poreskoj politici, razvojnim potencijalima i šansama Crne Gore... Naš sagovornik objašnjava i zašto se nije pojavio pred skupštinskim Anketnim odborom za ispitivanje privatizacije Telekoma, zašto je Atlas grupa prozvana kao investitor koji ne izvršava svoje obaveze, zašto je u posljednje vrijeme na meti crnogorske žute štampe...

POBJEDA: Već dvije decenije se bavite biznisom u Crnoj Gori. Kako danas ocjenjujete ukupan poslovni ambijent? Gdje su glavni problemi, ključni izazovi?

KNEŽEVIĆ: Ponoviću ono što stalno naglašavam, glavni problem Crne Gore je nedostatak kvalitetnog kadra koji može pružiti kvalitetan servis investitorima. Neophodno je i značajno poboljšati koordinaciju između državne i lokalne administracije, a potreban je i viši stepen centralizacije, naročito u sferi promocije, podrške i razvoja investicionih  projekata.

Ključni izazov i za poslovni ambijent i za društvo u cjelini  vidim u podizanju operativnosti sistema, institucija i državnog aparata, što podrazumijeva i iznalaženje prave mjere između fiskalnog  konzervativizma i socijalno progresivne politike. Mi kao mala država i mali aparat, ne smijemo dozvoliti da velike i ozbiljne investitore usporavamo i odbijamo zbog nepotrebnih i predugih administrativnih procedura i na taj način uskraćujemo našu ekonomiju za prijeko potrebno oživljavanje privrede i kreiranje novih radnih mjesta.

POBJEDA: Da li je crnogorska poreska politika dobro koncipirana, da li je stimulativna za investitore?

KNEŽEVIĆ: Neophodno je imati konkurentnu poresku politiku i u tom pogledu slažem se sa mojim kolegama, članovima AmChama, koji su nedavno uputili pismo Vladi Crne Gore sa stavom da bi eventualno povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) i poreza na dobit bila loša ideja. Potrebno je zadržati postojeće poreske stope, a posebno PDV i porez na dobit, jer bi njihove nagle izmjene uticale vrlo negativno na  privlačenje stranih direktnih investicija i razvoj postojećih biznisa, a znamo da je to u ovom trenutku ključno za ekonomsku stabilnost i prosperitet crnogorskog društva.

Dusko-Knezevic-intervju-2012-2012-Dragan-Mijatovic-023

POBJEDA: Postoje li u svijetu neki standardi kada je riječ o servisiranju domaćih i stranih investitora?

KNEŽEVIĆ: Nekoliko puta sam pokretao inicijativu o uvođenju MIFID regulative, kojom je na nivou Evropske unije regulisan rad investicionih kompanija i pružanje investicionih usluga. Da to ne bi bio presedan, pokazuju i primjeri Norveške, Lihtenštajna i Islanda, koji nijesu u EU, a primjenjuju ovu regulativu. To bi bila naša šansa da privučemo velike investicione fondove i usmjerimo značajan novac prema nama. To bi neminovno uticalo i na turizam kroz dolazak bogate klijentele, koja nam je neophodna da bismo napravili kvalitativan iskorak u turističkoj ponudi. Osim korisnog, to bi bio i praktičan korak, jer bismo time zatvorili jedno od poglavlja u pregovorima sa EU.

Isto važi i za PSD regulativu, kojom su regulisana online plaćanja i poslovanje kompanija koje se bave ovim biznisom. Na globalnom nivou to je svakog dana sve veći biznis i kroz ovu regulativu, takođe, možemo privući veliki kapital.

POBJEDA: Šta to konkretno treba mijenjati?

KNEŽEVIĆ: Vidimo da sada već postoji konsenzus u društvu, naročito u sferi preduzetništva o nečemu na što već godinama ukazujem, a to je da ažurnost lokalne i državne administracije mora biti na mnogo većem nivou. To se naročito odnosi na izdavanje građevinskih dozvola, izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, izmjene planova i slično, dakle svega onoga što često zna da uspori početak ili završetak neke investicije. Ne smijemo da dozvolimo da zbog spore procedure kod izdavanja dozvola kapital stoji, naročito ne u ovakvoj ekonomskoj situaciji, konkurentnoj i vrlo konzervativnoj prema novim investicijama. A moramo i što hitnije poraditi i na edukovanju kadrova koji servisiraju investitore.

Svjedoci smo i loše klime prema domaćim, ali, što je čak opasnije, i prema stranim investitorima, a znamo da su oni ključni za toliko potreban stimulans našoj ekonomiji, posebno u ovom trenutku. Zato sve to treba postaviti vrlo transparentno, kao jasnu strategiju u interesu države, jer vidimo da i u regionu, ali i globalno, državne uprave nastoje da privuku, sačuvaju i stimulišu investitore. Naravno, sve to treba da prati i adekvatna socijalna politika i zakon o radu koji stimuliše razvoj ljudskog kapaciteta – ključnog za operativnost i konkurentnost naše ekonomije.

POBJEDA: Koliko je Atlas grupa do sada investirala u Crnoj Gori?

KNEŽEVIĆ: Atlas grupa posluje u Crnoj Gori više od  dvije decenije i Crna Gora je uvijek bila glavna destinacija za investicione projekte Atlas grupe. Većinu kapitala ostvarenog prodajom većih projekata u Srbiji u periodu prije krize, koji uključuju dvije banke, osiguravajuće kuće,  ekskluzivne nekretnine ulagali smo u projekte u Crnoj Gori.

Teško je egzaktno precizirati obim investicija, naša ulaganja mjere se  stotinama miliona eura i ne uključuju samo sredstva koja su uložena u investicione projekte i osnivanje kompanija, već i plaćene poreze, takse i druge nadoknade koji su se od kompanija Atlas grupe slile u budžet države i lokalnih jedinica.

POBJEDA: Da li su sve te investicije donijele očekivani poslovni rezultat?

KNEŽEVIĆ: Atlas grupa jeste profitno orijentisana kompanija, ali nikad nam to nije bio prevashodni cilj, jer svjesni smo da je održiva samo  vrijednost koju dijelimo sa društvom u kojem poslujemo. U mnoge projekte investirali smo prepoznavši ih kao ključne za budućnost društva. Tako smo osnovali prvi privatni univerzitet, kao vid podizanja kvaliteta obrazovnog sistema Crne Gore, ili otvorili prvu fabriku vode u Kolašinu, kao način da damo naš doprinos razvoju sjevera Crne Gore.

Na međunarodnom nivou u kompanijama Atlas grupe  trenutno radi preko 1500 ljudi, a u Crnoj Gori zapošljavamo blizu 1200 ljudi. Znamo da smo u Crnoj Gori među najvećim poslodavcima i najvećim poreskim obveznicima i svijest o tome utiče na naše poslovne odluke, a u ovom ekonomski više nego izazovnom vremenu to vrlo često znači i – protiv ekonomske logike.

POBJEDA: Šta su realni razvojni potencijali Crne Gore?

KNEŽEVIĆ: Energetska nezavisnost i ekonomski benefiti proizvodnje vrlo tražene energije iz obnovljivih izvora velika su šansa za budućnost Crne Gore. I mi u Atlas grupi, zajedno sa iskusnim međunarodnim partnerima u ovoj oblasti radimo na projektima za proizvodnju energije iz solarnih potencijala.

Targetni turizam i poljoprivreda u funkciji turizma takođe su veliki razvojni potencijali za konkurentnost naše ekonomije na regionalnom i globalnom tržištu.

Dusko-Knezevic-intervju-2012-2012-Dragan-Mijatovic-036

POBJEDA: Gdje još namjeravate investirati?

KNEŽEVIĆ: Prateći ključne trendove razvoja Crne Gore, Atlas grupa planira i nove projekte u sferi obrazovanja koji će omogućiti inovativnu platformu za sticanje međunarodno konkurentnih i tržišno orijentisanih akademskih znanja i profesionalnih zanimanja. Već smo najavili saradnju sa jednom od najuspješnijih turskih visokoškolskih ustanova sa kojima planiramo osnivanje zajedničkog biznis fakulteta sa studijama koje će biti međunarodno standardizovane i dvojezične – na engleskom i turskom. Projekat predviđa dovođenje oko 1.000 studenata iz Turske i sa Bliskog istoka, koji žele kvalitetnu i evropski konkurentnu edukaciju. Ovaj projekat bi Podgorici i Crnoj Gori pružio potencijal da postane regionalni međunarodni univerzitetski centar, koji će pružati savremenu edukaciju, kako za mlade ljude iz Crne Gore, tako iz regiona i šire iz svijeta.

Dodatnu vrijednost ovog projekta vidimo upravo u toj  mogućnosti da  pružimo i mladim ljudima  iz Crne Gore, kao i menadžerima, sredinu za osvajanje na međunarodnom tržištu traženih i potrebnih znanja i vještina.

POBJEDA: Može li model ekonomskog državljanstva, o kojem ste i ranije govorili, podstaći strane investitore da ulažu u Crnu Goru?

KNEŽEVIĆ: Mislim da je to jako važno. Treba pogledati šta su uradile Španija, Kipar i Mađarska. Španija je napravila strategiju prodaje nekretnina kojom će se, kroz program rezidenta i radne dozvole, omogućiti investitorima van EU da lakše dolaze do mogućnosti da investiraju. Mislim da je predviđeni minimun potencijalnog ulaganja 250.000 ili 300.000 eura. Španci tako hoće da podstaknu prodaju nekretnina koja je stagnirala zbog globalne ekonomske krize.

Kipar ima program ekonomskog državljanstva koji se već nekoliko godina primjenjuje, s tim da su na Kipru prilično visoki zahtjevi za ulaganje. A vidimo i da sve više vrlo uticajnih francuskih preduzetnika i javnih ličnosti traži alternativu u ovom kontekstu.

Mislim da bi Crna Gora mogla to da uradi u ovom momentu. Posebno zato što je Evropa sad u krizi i mi moramo naći alternativne izvore finansiranja. Mislim da u dogledno vrijeme ne možemo od investitora iz Evrope očekivati neku značajniju aktivnost.

POBJEDA: Kad pominjete vanevropske investitore, nedavno ste bili i u jednoj crnogorskoj delegaciji u Kini. Hoće li biti kakvih konkretnih zajedničkih projekata sa zemljom koja će, kako se predviđa, do 2030. godine postati prva svjetska ekonomija?

KNEŽEVIĆ: Posjetili smo nekoliko velikih kompanija. Luka u Šangaju je zainteresovana za ulaganje u našu Luku Bar. Ipak, mislim da se najviše tu očekuje od kineske kompanije za gradnju mostova i puteva koja je pokazala interes za izgradnju auto-puteva u Crnoj Gori, a vrlo je interesantno i ulaganje u Termoelektranu Pljevlja.

Nije bilo nekih konačnih dogovora, ali pretpostavljam da će nova Vlada sada nastaviti razgovore sa kineskom delegacijom. I premijer Đukanović je najavio da očekuje značajnija ulaganja u energetiku i kreditnu liniju za izgradnju auto-puteva u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kada će grandiozni podgorički Atlas Capital centar otvoriti svoja vrata?

KNEŽEVIĆ: Atlas Capital centar u Podgorici je faktički završen i sada radimo na „punjenju". Nismo riješili još problem hotelskog operatera i nismo definisali komercijalni prostor za kompanije koje treba da ga zakupe. Partner iz Abu Dabija insistira na tome da se poslovni prostori ne prodaju, već da se daju pod zakup. Takođe, oni insistiraju na velikim svjetskim brendovima, ali tokom krize nije lako sklopiti takve aranžmane. To nam je dodatni problem.

POBJEDA: Je li sav prostor rezervisan samo za biznis?

KNEŽEVIĆ: Ne, tu će biti smješteno i nekoliko ambasada. Sigurno će to biti Ambasada Ujedinjenih Arapskih Emirata, a u pregovorima smo i sa još nekoliko ambasada. I mi iz Atlas grupe ćemo se kompletno preseliti u jednu od kula Capital centra.

POBJEDA: Znači, još ne možete precizno najaviti otvaranje?

KNEŽEVIĆ: Mi smo predvidjeli zvanično otvaranje prije početka naredne ljetnje turističke sezone, ali nisam siguran da će centar do tada biti potpuno useljen.

Dusko-Knezevic-intervju-2012-2012-Dragan-Mijatovic-028

POBJEDA: Na kraju, kakve su Vaše procjene o posljedicama ekonomske i finansijske krize u eurozoni na Crnu Goru. Nazire li se kraj toj krizi?

KNEŽEVIĆ: Izlaz iz globalne krize još nije dovoljno jasno vidljiv, niti je njegov momenat izvjesan, ali kao što sam više puta naglasio, prednost Crne Gore je u malom sistemu koji se lakše koriguje, brže mijenja i  prilagođava kad treba.

Kriza u eurozoni imaće za posljedicu veću disciplinu u finansijskim tržištima i veću koordinaciju bankarskog sektora. Crna Gora je i prije indirektno bila u velikoj mjeri zavisna od dešavanja u eurozoni, a sa intenziviranjem procesa pridruživanja još mnogo direktnije i mnogo brže.  Nakon perioda prilagođavanja i primjene neophodnih izmjena, perioda koji nikada nije lak, koji će zahtijevati određene žrtve i čije benefite nije lako prepoznati (o čemu svjedoči, uostalom, i Montijeva misija u Italiji), smatram da ćemo iz krize izaći sa korigovanim, operativnijim i na globalnom tržištu konkurentnijim sistemom i ekonomijom.

Tržištima upravlja budućnost, povjerenje, stav o periodu koji dolazi. Vidimo da EU pokušava da uspostavi sistem koji će ulivati više povjerenja u njenu održivost i efikasnost. I mi moramo imati jasnu, održivu i sa socijalnom politikom koordiniranu strategiju razvoja.

Neki mediji napadaju investitore da bi izvukli korist za sebe

POBJEDA: U posljednje vrijeme ste često na meti crnogorske žute štampe. Nedavno je osvanuo naslov da ste Srđanu Miliću dali kredit od pola miliona eura za bespravnu gradnju. Kako to komentarišete?

KNEŽEVIĆ: To su samo neke političke igre, tempirane u vrijeme predizborne kampanje. Srđan Milić i njegov brat su mnogo ranije uzeli taj kredit, i nije pola miliona nego mnogo manje. Ja nisam ni učestvovao u dodjeljivanju tog kredita, jer se ne bavim tim operativnim stvarima i u Atlas banci nemam nikakvu funkciju. Tako da tu nema šta više da se komentariše.

Ne znam šta je čudno ako banka da nekome kredit. Evo, da sada vama Atlas banka da kredit, treba li sjutra u nekim novinama da osvane naslov – Duško Knežević dao novinaru Pobjede kredit...

POBJEDA: Prilično ružno bili su intonirani i tekstovi o Vašem planu da gradite turistički kompleks na Mogrenu. Zašto?

KNEŽEVIĆ: Intonirano je tako zato što je prethodnim rješenjem tu bio predviđen objekat velike spratnosti. Mi smo u međuvremenu promijenili projekat koji će u potpunosti biti uklopljen sa Starim gradom i okolinom. Mislim da su i opština Budva i nadležno ministarstvo zadovoljni tim našim novim rješenjem.

Taj kompleks zvaće se Mogren grad, na onoj hridini nastaće novo, luksuzno turističko naselje na oko 20 hiljada kvadrata. Već smo ušli u pripremu dokumentacije i izradu projekata i mislimo da ćemo do kraja iduće godine početi gradnju.

POBJEDA: Što tekstovima, što montiranim fotografijama, stalno Vas neki mediji vežu za visoke crnogorske političare. Jeste li Vi zahvaljujući vezama sa političarima postali uspješan biznismen?

KNEŽEVIĆ: Naravno da za takve tvrdnje nema nikakvog osnova. Već sam rekao, ja sam došao u Crnu Goru kad sam prodao dvije banke u Srbiji, jednu osiguravajuću kuću, neke vrijedne nekretnine. Došao sam da investiram taj novac u Crnu Goru.

Dalje, nemam nikakav zajednički posao sa bilo kojim političarem u Crnoj Gori, što se lako može provjeriti. Mi smo najozbiljniji poslovni sistem u Crnoj Gori, u svakom pogledu. Međunarodno smo orijentisani, dovodimo ovdje strane investitore i promovišemo Crnu Goru svuda u svijetu.

Nijesam ja neki lokalni biznismen koga je neki političar izvukao iz šešira i postavio ga da nešto radi. Ja sam još od ranije bio poznat na širem prostoru bivše Jugoslavije kao ličnost od javnog značaja. Od sporta, pa dalje. Bio sam i direktor jugoslovenske reprezentacije u Atlanti, dosta toga imam iza sebe...

POBJEDA: Zašto su neki mediji, ne samo kad ste Vi u pitanju, nego inače, žestoki kritičari investitora u Crnoj Gori, domaćih i stranih?

KNEŽEVIĆ: Vjerovatno pokušavaju da izvuku nekakvu korist za sebe iz svega toga što pišu. To jako negativno utiče na ozbiljne investitore. Oni jednostavno napuštaju takve destinacije, jer sa svojim kapitalom mogu da biraju gdje će da idu.

Mislim da je ta klima koja se stvara u Crnoj Gori oko stranih ulaganja ipak produkt neke organizovane kampanje, koja koristeći neke socijalne probleme želi da realizuje nečije političke interese. Jako negativno se to odražava na sva eventualna buduća ulaganja u Crnoj Gori.

Evo vidite šta su sve pisali i Piteru Manku u nekim crnogorskim medijima, a više je Mank promovisao Crnu Goru u svijetu nego svi mi ostali investitori zajedno. Trebalo bi, ipak, tu da bude malo više dostojanstva i novinarske etike. Možete, naravno, sve da pitate, da istražujete, ali morate sačuvati neko dostojanstvo...

POBJEDA: Mediji su pažljivo pratili i sudski proces koji se vodio zbog tužbe za mobing u Atlas televiziji. Kakav je Vaš komentar na sve to?

KNEŽEVIĆ: Pa, nemam komentar. Sve što sam imao, rekao sam na sudu. Meni je žao što su te djevojke izmanipulisane od nekih krugova koji su pokušali da ih zloupotrijebe.

Već sam rekao da sam ih ja tretirao kao svoje kćerke. Nisam radio ništa što nije bilo javno i žao mi je što su izmanipulisane.

Uostalom, ja sam na sud bio pozvan kao svjedok, tužena je Televizija Atlas. Žao mi je što su na takav način pristale da realizuju namjere jedne grupe ljudi koja je pokušala da nas ucijeni.

POBJEDA: Nijeste se odazvali skupštinskom Anketnom odboru koji je istraživao navode o korupciji u privatizaciji Telekoma. Zašto?

KNEŽEVIĆ: Pa, ja nisam učestvovao u privatizaciji Telekoma, tako da nemam šta da kažem o tome...

POBJEDA: Zašto su Vas onda pozvali?

KNEŽEVIĆ: Pretpostavljam da su me pozvali zato što su me povezivali sa nekim dešavanjima poslije privatizacije i nekih transfera novca preko naše banke, koja su bila potpuno regularna.

I da sam se odazvao, rekao bih isto što i vama sada...

Banke imaju novac, ali ne i garancije da će krediti biti vraćeni

POBJEDA: Kakav je trenutno ambijent za bankarsko poslovanje, posebno u svjetlu odluka Centralne banke Crne Gore?

KNEŽEVIĆ: Iako banke imaju dovoljno novca da u većem obimu kreditiraju privredu u postojećim uslovima, to je teško očekivati zbog ekonomske krize, velikih biznis barijera na lokalnom nivou i nedostatka dobrih projekata koji bi bankama garantovali da će im se uloženi novac vratiti.

Izvori novca na domaćem tržištu su nekvalitetni, jer su većinom kratkoročni, dok su zbog dugog trajanja ekonomsko-finansijske krize izvori na međunarodnom tržištu sve skuplji i sve teže dostupni našim bankama. Nadam se da će pronalaženje rješenja za ublažavanje nekvalitetnih kredita, na kojem rade Udruženje banaka, Centralna banka Crne Gore, Ministarstvo finansija i Svjetska banka, imati efekte. Prije svega zbog ublažavanja problema nelikvidnosti i pokretanja kreditne aktivnosti. Nadam se i da će biti stvoreni uslovi da se obezbijedi više kredita u narednoj godini.

POBJEDA: Posebni prigovori bankama su što ne kreditiraju dovoljno mala i srednja preduzeća...

KNEŽEVIĆ: Razumljivo je da postoji potreba za kreditnu strategiju koja stimuliše mala i srednja preduzeća, ali u vrlo nesigurnoj ekonomskoj sredini neophodno je da se rizik podijeli. Tu mislim na privatno-javna partnerstva i razvojne fondove za stimulaciju strateških privrednih grana – energetike, turizma, preduzetništva...

Smatram da bi se veće kreditiranje moglo ostvariti uklanjanjem biznis barijera na lokalnom nivou koje guše privredu, jačanjem finansijske discipline, što je u rukama države, i primjenom modela za rješavanje nekvalitetnih kredita koji je najavila Centralna banka. Za ublažavanje krize posebno su važne nove investicije, na čijem privlačenju država mora intenzivnije raditi.

Za sve ovo trebaće vremena, ali bitno je dugoročno razmišljati i imati jasno i dobro postavljenu, koordiniranu strategiju.

Završićemo svoje investicije u Meljinama

POBJEDA: Mediji pominju i Atlas grupu nakon Đukanovićeve najave da će otkazati ugovore sa investitorima koji ne izvršavaju ugovorne obaveze. O čemu je riječ?

KNEŽEVIĆ: Bilo je za očekivati da se spekuliše da se to odnosilo i na neke projekte Atlas grupe, koja je najveća domaća real estate kompanija. Vidljivo je i da u tim pretpostavkama podrazumijevaju projekat Atlas grupe u Meljinama.

U skladu sa onim što je bila naša obaveza prema uslovima tendera za bolnicu Meljine, započet je i proces investiranja. Međutim, lokalna zajednica i opština Herceg Novi nisu bili zadovoljni urbanističkim rješenjem koje je odobrilo Ministarstvo za uređenje prostora.

Novo rješenje koje smo predložili podrazumijeva nižu spratnost objekata, nudi veću ekskluzivnost cijelog kompleksa i manju zauzetost prostora. Ono je formalno predato opštini Herceg Novi na usvajanje i u skladu sa tim tražili smo izmjene detaljnog urbanističkog plana. Izmjenama važećeg planskog dokumenta omogućila bi se veća otvorenost kompleksa za javnu upotrebu i još bolja kolska i pješačka komunikacija između zone šetališta Pet Danica i gradske saobraćajnice sa gornje strane kompleksa. Time bi bila postignuta bolja integrisanost projekta sa okruženjem, posebno u odnosu na Manastir Savinu i gradsku park – šumu Dubrava. Kao veoma značajnu novinu kod novog plana, pored navedenih stvari, smatram i planirani institut za medicinska istraživanja, čija će zgrada biti odmah uz bolnicu.

POBJEDA: Kako vaš partner u tom poslu gleda na te izmjene?

KNEŽEVIĆ: Kao što znate, u Meljinama smo partneri sa Capital investmentom iz Abu Dabija, sa kojima završavamo i Atlas Capital centar u Podgorici. Iako je Kromwel, lanac bolnica koji je bio dio ove investicione kompanije u vlasnistvu kraljevske porodice, prodat Bupi, novim urbanističkim rješenjem Capital investment se vraća u projekat i spreman je na nove investicije.

POBJEDA: I građani Herceg Novog se žale da im bolničke usluge u Meljinama nijesu dostupne...

KNEŽEVIĆ: Građani Herceg Novog traže proširenje usluga koje su im u Meljinama dostupne kroz osnovno zdravstveno osiguranje, a putem ugovora koji je bolnica potpisala sa Fondom za zdravstvo. Ovo se naročito odnosi na hirurgiju, ginekologiju i rehabilitaciju. Prihvatanje ovog proširenja na osnovu inicijative građana najavljeno je u skorije vrijeme i od visokih državnih dužnosnika i nadam se da će do toga doći.

Lična karta

Duško Knežević je rođen 1959. godine u Podgorici. Osnovnu školu i Gimnaziju „Slobodan Škerović" završio je u Podgorici. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Postdiplomske studije iz oblasti monetarnog, bankarskog i finansijskog menadžmenta završio je 2006. godine, a doktorsku disertaciju pod nazivom „Pravne i ekonomske pretpostavke održivosti sistema penzijskog osiguranja" odbranio je 2010. godine na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Osnivač je i predsjednik Atlas grupe. Od osnivanja Atlas grupe prije 20 godina u Crnoj Gori, Knežević je stalno širio opseg interesovanja korporacije. Atlas grupu trenutno čini 30 kompanija koje se bave bankarstvom, finansijama, nekretninama, proizvodnjom, obrazovanjem, građevinarstvom, turizmom, zdravstvom i medijima.

Atlas grupa je u međuvremenu prerasla u međunarodno priznatu kompaniju, koju sada čine i Atlas Capital Financial Services na Kipru,  Atlas Capital u Londonu, FSA regulated company u UK i ABM Bank u Rusiji.

Duško Knežević je i član „Clinton Global Initiative", organizacije bivšeg predsjednika SAD Bila Klintona, koja okuplja nevladine organizacije, kompanije, svjetske lidere kako bi se zajedno efikasno bavili najvećim svjetskim problemima – siromaštvom, zaštitom životne sredine, zdravstvom i obrazovanjem.

Preuzeto sa: www.pobjeda.me 

Vrati se na početak